Tuzla je već imala visoko muzičko obrazovanje — i izgubila ga

Byadmin

Istraživački osvrt: zašto se grad s najstarijom pjevačkom tradicijom u Bosni i Hercegovini već skoro četiri decenije vraća istoj temi, a da ona nikada nije dovedena do kraja

Piše: Jasmin Hasić | Tuzla, 26.08.2026.godine

Postoji podatak koji u tuzlanskim muzičkim krugovima svi znaju, a koji se u javnim raspravama gotovo nikada ne izgovori do kraja: Tuzla je već imala visoko muzičko obrazovanje.

Nije riječ o ideji, prijedlogu ili nerealizovanom planu. Riječ je o instituciji koja je radila, upisivala studente, održavala ispite i izdavala diplome. Nakon reforme studija iz 1974. godine, Muzička akademija u Sarajevu je kao matična ustanova otvorila područno odjeljenje u Tuzli, na kojem su djelovala dva odsjeka — Teoretsko-pedagoški i Odsjek za klavir. To odjeljenje radilo je do 1987. godine, kada je ugašeno.

Kada je tačno otvoreno, otkriva svjedočenje jednog od studenata. Miodrag Bata Kostić, gitarista koji je u Sarajevo na Muzičku akademiju otišao krajem 1973. godine, u intervjuu je opisao da je samo prvu godinu odslušao u Sarajevu, a drugu i treću završio u isturenom odjeljenju u Tuzli — koje je, kako kaže, upravo tada bilo otvoreno. To odjeljenje smješta u 1974. ili 1975. godinu.

Trag o njemu nije samo administrativni. Jedan od najpoznatijih gitarista jugoslovenske rock scene, Miodrag Bata Kostić, u svojim biografskim zapisima navodi da se sredinom sedamdesetih vratio u Tuzlu upravo radi studija na tuzlanskoj Muzičkoj akademiji — isturenom odjeljenju sarajevske Akademije. „Osnovno školovanje, srednju muzičku školu i muzičku akademiju završio sam u Tuzli“, njegova je rečenica koja danas zvuči gotovo nestvarno.

Dakle: više od decenije, generacije tuzlanskih pijanista i muzičkih pedagoga nisu morale nigdje putovati. Studirale su kod kuće.

Onda je to prestalo. I od 1987. do danas — trideset i devet godina — Tuzla nema nijednu ustanovu visokog muzičkog obrazovanja.

Kako je ugašeno, i zašto se o tome ne govori

Ovdje počinje prvo neodgovoreno pitanje ovog teksta.

U dostupnoj javnoj dokumentaciji ne postoji obrazloženje zašto je tuzlansko odjeljenje zatvoreno. Godina 1987. pada u period reorganizacije visokog obrazovanja i ozbiljnih finansijskih ograničenja u tadašnjoj republici, ali nijedan javno dostupan dokument ne objašnjava ko je donio odluku, po kojim kriterijima i uz kakvu raspravu — ako je rasprave uopšte bilo.

Ta praznina nije bezazlena. Institucionalno pamćenje koje se ne zapiše postaje anegdota, a anegdota se lako odbaci. Danas se inicijativa o muzičkoj akademiji u Tuzli redovno predstavlja kao „nova ideja“, iako je zapravo riječ o povratku nečega što je oduzeto.

Inicijativa koja je razrađena do detalja — i ostala bez odgovora

Za razliku od mnogih inicijativa u bosanskohercegovačkoj kulturi, ova ima nešto što se rijetko sreće — razrađen stručni dokument.

Detaljno razrađenu inicijativu za osnivanje muzičke akademije u Tuzli izradio je tuzlanski gitarista mr. Elvis Sivčević, jedno od najistaknutijih imena bh. gitarske scene. Sivčević je rođen 1979. u Tuzli, gdje je i završio srednje muzičko obrazovanje u klasi legendarnog profesora Predraga Stankovića. Studij je nastavio u Nizozemskoj — najprije na Conservatorium Codarts u Rotterdamu u klasi Dicka Hoogeveena, a potom na Kraljevskom konzervatoriju u Den Haagu, gdje je 2003. godine stekao zvanje bachelora u klasi Enna Voorhorsta, a 2005. i zvanje magistra muzike.

To nije nevažan detalj za temu ovog teksta. Osoba koja je inicijativu razradila prošla je iznutra kroz jedan od najboljih evropskih sistema visokog muzičkog obrazovanja — sistem koji je izgrađen na drugačijoj logici od one na koju smo navikli. Sivčević se usavršavao na majstorskim radionicama kod imena poput Johna Williamsa, Juliana Breama, Scotta Tennanta, Rolanda Dyensa i Zorana Dukića, nastupao širom Evrope kao solista i član Rotterdamske filharmonije, a od povratka u Bosnu i Hercegovinu 2005. godine radi u muzičkim školama, danas kao profesor gitare u Srednjoj muzičkoj školi „Čestmir Mirko Dušek“ u Tuzli. Osnivač je i festivala Guitar Fest Tuzla.

Inicijativa je, prema saznanjima iz muzičkih krugova, predstavljena širem muzičkom auditoriju. Nije, međutim, postala predmet institucionalne rasprave — barem ne one koja bi ostavila javni trag.

Važno je razlikovati dvije stvari. Ono što je Sivčević uradio jeste stručno razrađen prijedlog — obrazložen, argumentovan i utemeljen na poznavanju evropskih modela. Ono što zakon traži jeste nešto drugo: elaborat o opravdanosti osnivanja, koji priprema ekspertska komisija koju formira Vlada Kantona. Prvo ne može zamijeniti drugo — ali bez prvog, drugo se nikada i ne pokreće.

Politička volja postoji. Ali gdje je proces?

Za razliku od većine kulturnih inicijativa u Bosni i Hercegovini, ovoj se ne može prigovoriti nedostatak političke podrške. Naprotiv — podrška je iskazana na tri odvojena nivoa.

Gradonačelnik Tuzle Zijad Lugavić svojevremeno je s predstavnicima Univerziteta u Tuzli otvorio pitanje osnivanja muzičke akademije i izrazio podršku ideji, uz zaključak da će uslijediti dalje aktivnosti.

U Skupštini Tuzlanskog kantona pokrenuta je i podržana poslanička inicijativa za osnivanje muzičke akademije, čime je pitanje prvi put ušlo u zakonodavni okvir umjesto da ostane na nivou najava.

Volju za realizacijom iskazao je i ministar obrazovanja i nauke u Vladi Tuzlanskog kantona dr. sc. Ahmed Omerović, u čijem je resoru nadležnost za ovo pitanje. Da resor nije ravnodušan prema muzičkom obrazovanju, pokazuje i ono što je već urađeno: Vlada Tuzlanskog kantona finansirala je izgradnju nove zgrade za obje tuzlanske muzičke škole — investiciju vrijednu oko tri miliona konvertibilnih maraka, realizovanu u saradnji s UNDP-om, nakon što je stari objekat iz 1959. godine morao biti srušen zbog slijeganja terena. Objekat je svečano otvoren u decembru 2024. godine, u prisustvu premijera i predsjednika Skupštine TK, a u njemu danas radi oko 450 učenika osnovne i srednje muzičke škole. „Ovo je jedan od rijetkih objekata u BiH koji je isključivo namijenjen za muzičku školu“, rekao je tada ministar Omerović, dodavši da očekuje da Tuzla dobije adekvatno muzičko obrazovanje po kakvom je i prepoznatljiva.

Drugim riječima: infrastruktura na nivou osnovnog i srednjeg obrazovanja upravo je obnovljena, a politička volja za nadogradnju vertikale postoji i izgovorena je naglas. Vrh te vertikale i dalje nedostaje.

Kuloari kažu da se radi. Struka ne zna ko.

I ovdje počinje ono što ovaj tekst čini istraživačkim, a ne promotivnim.

U tuzlanskim kuloarima — u zbornicama, na hodnicima poslije koncerata, u razgovorima koji se vode poluglasno — uporno kruže priče da se na osnivanju muzičke akademije već radi. Da postoji tim. Da su angažovani eksperti koji nisu dio muzičkog miljea. Da je nešto u izradi.

Ali muzička struka grada Tuzle o tome nema nikakvu informaciju.

Umjetnici, profesori, dirigenti i pedagozi koji čine kadrovsku osnovu bilo koje buduće akademije ne znaju ko na projektu radi. Ne znaju koji su eksperti angažovani, po kojim kriterijima su odabrani, kojoj instituciji odgovaraju i u kojoj je fazi posao. Ne znaju je li iko od njih uopšte konsultovan — niti hoće li biti.

Ta asimetrija nije bezazlena. Ako proces zaista postoji, a struka o njemu saznaje iz druge ruke, onda se gradi institucija bez onih koji bi u njoj trebali predavati. Ako proces ne postoji, a priče kruže, onda se stvara privid rada koji demobilizira svakoga ko bi mogao pomoći — jer zašto se angažovati oko nečega što je, navodno, već riješeno.

Ni jedna ni druga varijanta nije dobra.

Šta zakon zapravo traži

Postoji, međutim, jedan objektivan način da se provjeri gdje se proces nalazi — a to je zakon.

Prema Zakonu o visokom obrazovanju Tuzlanskog kantona, Skupština Kantona je, prije bilo kakvog pokretanja postupka, dužna donijeti odluku kojom daje saglasnost ili odbija zahtjev o potrebi osnivanja nove visokoškolske ustanove. Tek nakon te saglasnosti Vlada Kantona formira ekspertsku komisiju, sastavljenu od univerzitetskih nastavnika iz naučne i stručne oblasti za koju se ustanova osniva, a ta komisija priprema elaborat o opravdanosti osnivanja.

Redoslijed je zakonom propisan i nedvosmislen:

Skupština → saglasnost → ekspertska komisija → elaborat → osnivanje.

Iz toga slijedi nekoliko stvari. Prvo, poslanička inicijativa nije simbolični gest nego obavezan ulaz u proceduru. Drugo, ekspertska komisija nije neformalna grupa entuzijasta nego tijelo koje formira Vlada, s propisanim sastavom — što znači da njeni članovi moraju biti poznati i prepoznati. Treće, i najvažnije: ako ekspertska komisija još nije formirana, onda nikakav „tim koji radi na akademiji“ formalno ne postoji, bez obzira na to šta kuloari govore.

Pitanje za nadležne je, dakle, sasvim jednostavno i provjerljivo: je li ekspertska komisija formirana, i ako jeste — ko su njeni članovi?

Razlozi koji stoje — poredani

Argumentacija za osnivanje akademije nije emotivna. Ona je, kada se raščlani, prilično hladna.

1. Postoji dokazan presedan. Odjeljenje je radilo dvanaest godina. Pitanje nije može li Tuzla, nego zašto više ne može ono što je nekad mogla.

2. Postoji kompletna obrazovna vertikala — osim vrha. Vrlo jaka Osnovna muzička škola Tuzla osnovana jo davne 1949.g godine koja trenutno broji preko 400 učenika na brojnim odsjecima i preko 50 zaposlenika vrhunskih muzičkih pedagoga sa magistarskim ili doktorskim titulama. Srednja muzička škola u Tuzli osnovana je 1957. godine i decenijama je „rasadnik muzičara evropskog nivoa“. Pored osnovne muzičke škole u Tuzli, mrežu muzičkih škola pri redovnim osnovnim školama čine Živinice, Lukavac,Srebrenik, Gradačac, Banovići, Kladanj i samostalna Osnonva muzička škola Gračanica. Sve to hrani sistem koji na kraju svoje najbolje đake mora poslati drugom gradu.

3. Talenti odlaze i ne vraćaju se. Studenti iz sjeveroistočne Bosne odlaze u Sarajevo, Zagreb, Beograd, Novi Sad, Ljubljanu, Osijek ili Istočno Sarajevo. Značajan dio njih tamo i ostane. Kanton snosi troškove njihovog školovanja do osamnaeste godine, a korist od njihove zrelosti ubire neko drugi.

4. Tuzlanski kanton je najmnogoljudniji kanton u Federaciji BiH. Ne postoji nijedan demografski argument koji bi objasnio zašto region ove veličine nema visoko muzičko obrazovanje.

5. Univerzitet već ima umjetničku vertikalu. Univerzitet u Tuzli, koji ove godine obilježava pola stoljeća postojanja, u svom sastavu ima Akademiju dramskih umjetnosti, osnovanu 1998. godine. Institucionalni model, iskustvo akreditacije umjetničkih studija i infrastruktura — postoje. Ne bi se gradilo od nule.

6. Kadrovska baza je već ovdje. U Tuzli i okolini živi, radi aktivno koncertrira, značajan broj magistara i doktora muzičkih umjetnosti — dio njih predaje u srednjim školama, dio je angažovan na akademijama u drugim gradovima i sedmično putuje. Riječ je o kadru koji već sada zadovoljava uslove za izbor u zvanja.

7. Muzičke škole se suočavaju s nedostatkom nastavnika. Za pojedine instrumente sve je teže naći kvalifikovan kadar. Akademija u Tuzli proizvodila bi upravo profil koji sistemu nedostaje.

8. Kulturne institucije traže izvođače. Narodno pozorište, Bosanski kulturni centar TK, horovi, kamerni sastavi i festivali — svi funkcionišu na ograničenom bazenu izvođača koji se decenijama ne obnavlja dovoljno brzo.

9. Tuzla ima muzičku tradiciju stariju od većine institucija koje danas polažu pravo na nju. Prvo bosanskohercegovačko pjevačko društvo osnovano je u Tuzli 1886. godine. Prvo profesionalno pozorište u BiH — 1898. u Tuzli. Iz ovog grada potekao je Asim Horozić, autor prve bosanskohercegovačke opere „Hasanaginica“.

10. Regionalna ravnoteža u BiH je narušena. Visoko muzičko obrazovanje koncentrisano je u Sarajevu i Istočnom Sarajevu. Cijeli sjeveroistok države je bijela mrlja.

11. Ekonomski efekat je mjerljiv. Studenti iz regije koji ostaju kod kuće ne odnose novac za smještaj i život u druge gradove. Akademija istovremeno privlači studente iz Brčkog, Bijeljine, Zvornika, Posavine i Podrinja.

12. Festivalska infrastruktura već postoji. Guitar Fest Tuzla, Tuzla Guitar Week, međunarodna horska takmičenja i koncertni ciklusi u BKC-u čine okvir koji akademija ne bi morala stvarati — samo koristiti.

Tišina koja najviše govori

I tu dolazimo do najosjetljivijeg dijela.

O osnivanju muzičke akademije u Tuzli govori se — u kuloarima. U zbornicama, na hodnicima nakon koncerata, u privatnim razgovorima. Tema je prisutna, poznata i, sudeći po reakcijama, uglavnom podržana.

Ali istaknuti muzički umjetnici i pedagozi grada Tuzle — profesori srednje i osnovne muzičke škole, dirigenti, kompozitori, izvođači s međunarodnim referencama, ljudi čiji bi potpis ovoj inicijativi dao težinu koju nijedan politički sastanak ne može — javno se još nisu oglasili niti dali svoj stav po ovom pitanju.

Nijedan javni istup. Nijedno potpisano pismo. Nijedna stručna rasprava s imenom i prezimenom iza nje.

Razlozi za tu suzdržanost mogu biti različiti i ne moraju biti nečasni: institucionalne lojalnosti, radni odnosi, iskustvo s ranijim inicijativama koje su se ugasile, ili jednostavno uvjerenje da to nije njihov posao. Ali efekat je isti. Inicijativa bez stručnog glasa iza sebe ostaje politička ideja, a političke ideje u kulturi imaju kratak vijek.

Razrađena inicijativa postoji. Presedan postoji. Vertikala postoji. Kadar postoji. Politička volja je barem jednom izražena.

Nedostaje samo ono što nijedan dokument ne može zamijeniti — da ljudi koji o muzici u Tuzli znaju najviše kažu naglas šta misle.

Pitanja koja ostaju otvorena

  1. Zašto je područno odjeljenje Muzičke akademije u Tuzli ugašeno 1987. godine i ko je donio tu odluku?
  2. Je li nakon podržane poslaničke inicijative Skupština TK donijela odluku o saglasnosti, kako to nalaže zakon?
  3. Da li je razrađena inicijativa mr. Elvisa Sivčevića zvanično zaprimljena od strane Univerziteta, Grada ili Ministarstva obrazovanja i nauke TK?
  4. Je li Vlada TK formirala ekspertsku komisiju i ko su njeni članovi?
  5. Zašto muzička struka grada Tuzle nije upućena u proces koji se, prema kuloarskim informacijama, već odvija — i zašto se o tome nije oglasila?

Odgovori na ova pitanja odredit će hoće li ovaj tekst za pet godina biti podsjetnik na početak jednog procesa — ili još jedan zapis o tome kako je Tuzla drugi put propustila isto.

mr.art. Jasmin Hasić je direktor JU Osnovna muzička škola Tuzla, dirigent i umjetnički direktor MOC Lege Artis Tuzla te doktorand dirigentske umjetnosti na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku. Stavovi izneseni u tekstu lični su stavovi autora.

U istraživanju i pripremi teksta korišteni su AI alati; provjeru izvora i konačni tekst potpisuje autor.

Izvori i reference

Historijat visokog muzičkog obrazovanja

  1. Univerzitet u Sarajevu – Muzička akademija, Historijat. Podaci o osnivanju Akademije 1955. godine, reformi studija 1974. i otvaranju područnih odjeljenja, uključujući tuzlansko, koje je radilo do 1987. godine. — https://www.mas.unsa.ba/historijat
  2. Miodrag Bata Kostić za Telegraf.rs: Nije mi važna jurnjava po gitari već muzika, Telegraf.rs. Svjedočenje da je prvu godinu studija odslušao u Sarajevu, a drugu i treću u tada novootvorenom isturenom odjeljenju u Tuzli. — https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/muzika/3473605-miodrag-bata-kostic-intervju-yu-grupa
  3. Miodrag Bata Kostić & Putnici – Moja putovanja, Barikada. Biografski podaci o studiju na „Muzičkoj akademiji Tuzla (istureno odjeljenje Muzičke akademije Sarajevo)“ sredinom sedamdesetih. — https://barikada.com/miodrag-bata-kostic-putnici-moja-putovanja/

Tuzlanska muzička tradicija i Univerzitet

  1. Monografija 40 godina Univerziteta u Tuzli (2016). Podaci o Prvom bosanskohercegovačkom pjevačkom društvu (1886), prvom profesionalnom pozorištu u BiH (1898), osnivanju Srednje muzičke škole (1957) i o Asimu Horoziću kao autoru prve bh. opere „Hasanaginica“. — https://unitz.ba/wp-content/uploads/2021/02/Monografija_40god_UNTZ_2016.pdf
  2. Univerzitet u Tuzli, Pet decenija rada, znanja i stručnosti. Osnivanje Univerziteta 1976. godine i današnji sastav od 12 fakulteta i Akademije dramskih umjetnosti sa 123 studijska programa. — https://untz.ba/blog/pet-decenija-rada-znanja-i-strucnosti-univerziteta-u-tuzli/
  3. Univerzitet u Tuzli, Akademija dramskih umjetnosti — podaci o osnivanju umjetničke akademije 1998. godine. — https://bs.wikipedia.org/wiki/Univerzitet_u_Tuzli

Mr. Elvis Sivčević

  1. JU Bosanski kulturni centar TK, Solistički koncert Elvisa Sivčevića. Biografija: rođen 1979. u Tuzli, Conservatorium Codarts Rotterdam u klasi Dicka Hoogeveena, Kraljevski konzervatorij u Hagu — bachelor 2003. u klasi Enna Voorhorsta i magistar muzike 2005.; majstorske radionice kod Johna Williamsa, Juliana Breama, Scotta Tennanta, Rolanda Dyensa, Zorana Dukića i Paca Peñe. — https://bkctuzla.ba/solisticki-koncert-elvisa-sivcevica-4-juna-u-bkc-tuzla/
  2. TuzlaInfo.ba, Elvis Sivčević oduševio ljubitelje klasične muzike u BKC-u TK. Pedagoški rad, autorski projekti i osnivanje festivala Guitar Fest Tuzla. — https://tuzlainfo.ba/index.php/novosti/item/305240-elvis-sivcevic-odusevio-ljubitelje-klasicne-muzike-u-bkc-u-tk/
  3. RTV Lukavac, Gitarista Elvis Sivčević nastupio za publiku u Lukavcu. Povratak u BiH 2005. godine i rad u muzičkim školama. — https://rtvlukavac.ba/gitarista-elvis-sivcevic-nastupio-za-publiku-u-lukavcu-video/

Inicijativa i politička podrška

  1. RTV Slon, Predložena inicijativa: Hoće li Tuzla dobiti Muzičku akademiju? (novembar 2023). Sastanak gradonačelnika Zijada Lugavića s predstavnicima Univerziteta u Tuzli i saglasnost oko značaja inicijative. — https://www.rtvslon.ba/predlozena-inicijativa-hoce-li-tuzla-dobiti-muzicku-akademiju/
  2. Skupština Tuzlanskog kantona — poslanička inicijativa za osnivanje muzičke akademije

Ulaganja u muzičko obrazovanje u TK

  1. TIP.ba, Ministar Omerović obišao novi objekat Muzičke škole u Tuzli (maj 2024). Izdvajanje 2.640.000 KM iz budžeta TK i izjava ministra o očekivanju „adekvatnog muzičkog obrazovanja po kakvom je Tuzla prepoznatljiva“. — https://tip.ba/2024/05/16/foto-ministar-omerovic-obisao-novi-objekat-muzicke-skole-u-tuzli/
  2. TuzlaInfo.ba, Tuzla: Svečano otvorena nova zgrada u kojoj će biti smještene dvije muzičke škole (decembar 2024). Rušenje objekta iz 1959. zbog slijeganja terena, izgradnja uz podršku UNDP-a, ukupno ulaganje oko 3 miliona KM i izjava ministra Omerovića. — https://tuzlainfo.ba/index.php/novosti/item/258928-tuzla-svecano-otvorena-nova-zgrada-u-kojoj-ce-biti-smjestene-dvije-muzicke-skole/
  3. Faktor.ba, Nakon više od decenije čekanja: Muzička škola u Tuzli ponovo otvorila svoja vrata (decembar 2024). Podatak o približno 450 učenika obje škole i o zatvaranju starog objekta 2011. godine. — https://faktor.ba/bosna-i-hercegovina/aktuelno/nakon-vise-od-decenije-cekanja-muzicka-skola-u-tuzli-ponovo-otvorila-svoja-vrata/206889

Pravni okvir

  1. Zakon o visokom obrazovanju Tuzlanskog kantona, odredbe o osnivanju visokoškolske ustanove: prethodna saglasnost Skupštine Kantona, potom formiranje ekspertske komisije od strane Vlade Kantona i izrada elaborata o opravdanosti osnivanja. — https://montk.gov.ba/wp-content/uploads/2025/10/zakon-o-visokom-obrazovanju-25-merged.pdf
  2. Prečišćeni tekst Zakona o visokom obrazovanju TK (Paragraf Lex BA). — https://www.paragraf.ba/propisi/tuzlanskog-kantona/zakon-o-visokom-obrazovanju-naobrazbi.html